Historija književnosti naroda hrvatskoga i srbskoga

Naslovnica
D. Albrecht, 1867 - Broj stranica: 204
0 Recenzije
 

Što ljudi govore - Napišite recenziju

Na uobičajenim mjestima nismo pronašli nikakve recenzije.

Odabrane stranice

Sadržaj

Ostala izdanja - Prikaži sve

Uobičajeni izrazi i fraze

Popularni odlomci

Stranica 40 - I tako kralj svetoga puka zapovidi svim 390 koji latinski govorahu, da se vrate svi u mista svoja, i da podvizu i naprave gradove koji po poganeh bihu razsuti i pn/gani.
Stranica 148 - Neemann et Chrazimirus, magni Comites de Servigia et Rassia, cum tertio fratre Mechilavo... gratanter egrediebantur obviam peregrinis, et maxime Imperatoris adventum, prout decebat, cum ingenti pompa et apparatu magnifico salutantes, huiic honorant, hunc benignis stipant obsequiis. Singulis etiam principum boves, oves, vinum, frumentum et hordeum dividentes munifice, et mercatum omnibus ministrantes omnimodum Imperator! obsequium... offerebant".
Stranica 40 - ... i tako staroga kako novoga zakona, i učini knjige s papinim dopušćenjem i naredi misu i utvrdi zemlju u viru Isukrstovu...
Stranica 3 - ... samo o pojedinih knjigah , već treba da uzme na um svekolike uvjete, o kojih visi razvitak, cvjetanje i propast književnosti, treba da iz cjelokupnoga života narodnjega crpe onaj plemeniti nagon duha ljudskoga, koji se očituje u radnji književnoj.
Stranica 116 - rogatus a vobis ut libellum: Gothorum, quod latine Slavorum dicitur Regnum, quo omnia gesta ac bella eorum scripta sunt, ex Slavonica litera verterem in Latinam, vim inferens meae ipse senectuti .... vestrae postulationi parere studui; verum tarnen nullus legentium credat, alia me scripsisse praeter ea, quae a patribus nostris ex antiquis senioribus veridica narratione referre audivi.
Stranica 126 - Jagića osjeća se crta polemike, i neskriveno oduševljenje za staru seosku općinsku samoupravu: »Već iz listina dovoljno se osvjetljuje davnašnje stanje naših obćina: razborit način pravnoga raspravljanja, krasno u narodnom duhu a opet juridičkom punoćom sastavljeno pripoviedanje stvari, te obilat i razgovietan jezik — to su liepa svojstva naših glagolskih listina, iz kojih još i danas crpemo neoborivo svjedočanstvo, da je u ono rano doba bilo u našega naroda dovoljno zrelosti za...
Stranica 124 - Jagić je ponajprije istakao geografsku regiju na kojoj su pojedini naši pravni spomenici nastali: glagoljski spomenici svjetovnoga sadržaja, napisani glagoljskim pismenima, a to su prvenstveno listine, nastale su i sačuvale su se u »onome kraju Hrvata, kuda je u crkvi evala glagolica, dakle: Krku, Senju, Modrušam, Lici i Krbavi, za tiem Istri i sjevernoj Dalmaciji s ostrvima. Nešto govore o darivanju ili prodaji zemalja-oranica, vinograda, pasišta, mlinova i mliništa na crkve, manastire...
Stranica 125 - Listine glagolske, izuzamši one, u kojih se nekoji pravni odnošaji razlazu, nijesu po svojoj sadržini onako obćenita značenja, kako ćirilske: bosanske, srbske, dubrovačke. Ali za historiju našega jezika jednako su važne, da s neke ruke još i važnije od ćirilskih, jer su pisane čistim narodnim jezikom i slogom, kako se govoraše u 13. — 15. vieka po hrv. i dalm. primorju i ostrvih, za tiem u hrvatskoj Istri i Dalmaciji do Neretve.«).
Stranica 46 - Kad su oni došli pred papu, upita ih on, tko su? a bezbožni pop odgovori: Mi smo iz dalmatinskih strana; vi ćete se, sveti otče, sjećati, da sam ja onomadne došao bio k vašoj milosti, a ovi se sada odlučiše pokloniti k nogama vaše svetosti, da i njihovu narodu, kao sviem, milost iskažete. Taj pako preodlični čovjek gotski (slovjenski) dodje za to, da bi, dobivši u vas podpuniji naputak, uzmogao slobodnije propoviedati istinu.
Stranica 104 - Dokazane su paralele u narodnom pričanju ispod Djavalagiri i Himalaje do visočina škotskih i otoka hebridskih ; i nije riedko , da se u našoj narodnoj pripoviedci odziva posve isto mišljenje, kojemu se izvor sačuvao kod raznih istočnih naroda.

Bibliografski podaci