Slovnica Hèrvatska: za gimnazije i realne školeTroškom spisateljevim, 1866 - Broj stranica: 142 |
Iz unutrašnjosti knjige
Rezultati 1 - 5 od 25.
Stranica iv
... često - se samo mimogrede i kao nehote mašah ča- kavskoga i to najvećma prispodobe radi , a kadšto i s toga , što - sam ù njem , a osobito u izvodjenju i slaganju veću nalazio uporu ; pak slučajno tim putem naprěda stupajuć nenadno ...
... često - se samo mimogrede i kao nehote mašah ča- kavskoga i to najvećma prispodobe radi , a kadšto i s toga , što - sam ù njem , a osobito u izvodjenju i slaganju veću nalazio uporu ; pak slučajno tim putem naprěda stupajuć nenadno ...
Stranica vi
... često i hèrvatske nazive , pak odatle nasta měšovita poraba jednih i drugih . U Zagrebu , měseca Lipnja 1858 . Pisalac . Predgovor k drugomu izdanju . Razprodavši se pèrvo izdanje ovoga I. děla moje slov- nice , izdah - ga evo pò drugi ...
... često i hèrvatske nazive , pak odatle nasta měšovita poraba jednih i drugih . U Zagrebu , měseca Lipnja 1858 . Pisalac . Predgovor k drugomu izdanju . Razprodavši se pèrvo izdanje ovoga I. děla moje slov- nice , izdah - ga evo pò drugi ...
Stranica 3
... često u pěsmah i kao dvě 2. Složeni - su dvoglasnici : ao , eo , io , oo , uo , čo ili lěpše io ( t.j. kad - se I na kraju slovke pretvori na o ) , koji - se u pěsmah mogu i razlučiti nà dvě slovke . Kada - se god u sklonitbi , sprezi i ...
... često u pěsmah i kao dvě 2. Složeni - su dvoglasnici : ao , eo , io , oo , uo , čo ili lěpše io ( t.j. kad - se I na kraju slovke pretvori na o ) , koji - se u pěsmah mogu i razlučiti nà dvě slovke . Kada - se god u sklonitbi , sprezi i ...
Stranica 7
... Često - se suglasnici drugačije izgovaraju u rěčih nego - li § . 16 . kad sami stoje , t . j . ili slabije ili jače neg - jim - je pravo zna- čenje . Preglašivanje ovo biva zato , da - se one rěči tim lakše izgovarati mogu . Tako : 1 ...
... Često - se suglasnici drugačije izgovaraju u rěčih nego - li § . 16 . kad sami stoje , t . j . ili slabije ili jače neg - jim - je pravo zna- čenje . Preglašivanje ovo biva zato , da - se one rěči tim lakše izgovarati mogu . Tako : 1 ...
Stranica 9
... često u složenih iz kratka predloga i glagoljnoga korena ; n . p . nârod , pôhod , prêvoz , prîgled , râzmet , nâ- grada itd . , § . 217 , 2 . c ) ili sbog položaja sdruženą sa slabim težkim naglaskom , što - su dvě produžujuće ...
... često u složenih iz kratka predloga i glagoljnoga korena ; n . p . nârod , pôhod , prêvoz , prîgled , râzmet , nâ- grada itd . , § . 217 , 2 . c ) ili sbog položaja sdruženą sa slabim težkim naglaskom , što - su dvě produžujuće ...
Uobičajeni izrazi i fraze
accenat accenta accentom ako-je bitjah brojnici buduć cern čak čakavski čověka da-je da-se dakle děle-se dèrži dodato znači drugi duge slovke dvě Dvobroj gdě genitiv glagoljah glagolji glasnik glâva hèrvatski iliti imaju imena imennih imperativ indicativa infinitiva izgovara izgovara-se izgovaraju izgovoriti jak težki Jednobroj kad-se kadšto kako-se koje-se koren krajih kupovao medju město može-se mužki mužkoga spola mužkom način naglasak naglasku nego-li nego-se neima někoji nemože něšto običnije OPTATIV osim osoba osobe oštri ovdě padežih padežu pak-se pako panj participij Pazi Perf pèrvi pèrvotnih Praes pričestje pridavnici pridavnika prislov rěč rěči rěčih Sadanje sadanjega sám samostavnika sklonitbe slab težki slovakah slovci slovke Slovnica složeni služi spol spolu suglasnici suglasnik svèršetka svèršuje što-je štokavski tretji tvorke umetkom uvěk veli-se vèrste veznici Viš višebroj vrěme zaimena zavinuti znače ženskoga spola