Slovnica Hèrvatska: za gimnazije i realne školeTroškom spisateljevim, 1866 - Broj stranica: 142 |
Iz unutrašnjosti knjige
Rezultati 1 - 5 od 98.
Stranica iii
... da izpustim iz njega , što - je manje potrebno . Ali bojeći - se ja , da - bi - mi dělo tim nerazumivo i nekoristno postalo , volio - sam - ga s dopuštenjem visokoga Ministarstva o svom trošku izdati nego - li da - ga preveć skra- tim ...
... da izpustim iz njega , što - je manje potrebno . Ali bojeći - se ja , da - bi - mi dělo tim nerazumivo i nekoristno postalo , volio - sam - ga s dopuštenjem visokoga Ministarstva o svom trošku izdati nego - li da - ga preveć skra- tim ...
Stranica iv
... se toga posla . Ali nakon duga iztraživanja uvidih , da - mi premučna bijaše ta zadaća , buduć da - bih ù njoj bio imao izreći načelo naravnoga rythma ili rek - bi muzike nažega jezika , koje - bi pokazivalo , u kojem - se razmerju ...
... se toga posla . Ali nakon duga iztraživanja uvidih , da - mi premučna bijaše ta zadaća , buduć da - bih ù njoj bio imao izreći načelo naravnoga rythma ili rek - bi muzike nažega jezika , koje - bi pokazivalo , u kojem - se razmerju ...
Stranica v
... da piše , dosta putah mora dvojiti , kako da naznači pravi izgovor ove ili one rěči , koju - je vèrlo rědko ili ... se bio trudio . 99 1 Ovdě moram još očitovati , da - se ja s nikim neću pregovarati , kako - su stari Gèrci i Rimljani ...
... da piše , dosta putah mora dvojiti , kako da naznači pravi izgovor ove ili one rěči , koju - je vèrlo rědko ili ... se bio trudio . 99 1 Ovdě moram još očitovati , da - se ja s nikim neću pregovarati , kako - su stari Gèrci i Rimljani ...
Stranica vi
... se zà volju veće razumivosti latinskimi nazivi služim : ali želeći opet , da bude knjižica i realnih školah učenîkom koristna , dodao - sam često i hèrvatske nazive , pak odatle nasta měšovita poraba jednih i drugih . U Zagrebu , měseca ...
... se zà volju veće razumivosti latinskimi nazivi služim : ali želeći opet , da bude knjižica i realnih školah učenîkom koristna , dodao - sam često i hèrvatske nazive , pak odatle nasta měšovita poraba jednih i drugih . U Zagrebu , měseca ...
Stranica 1
... se nauk o pojedinih rěčih ovoga jezika , i o načinu , kako - se govor iz njih sastavlja . 2. K ovomu nauku pripada ... da - je ovo u narodu nepoznato , ja - sam - se ovdě volio služiti narodnim imenom , i to radi kratkoće s a mo jednim ...
... se nauk o pojedinih rěčih ovoga jezika , i o načinu , kako - se govor iz njih sastavlja . 2. K ovomu nauku pripada ... da - je ovo u narodu nepoznato , ja - sam - se ovdě volio služiti narodnim imenom , i to radi kratkoće s a mo jednim ...
Uobičajeni izrazi i fraze
accenat accenta accentom ako-je bitjah brojnici buduć cern čak čakavski čověka da-je da-se dakle děle-se dèrži dodato znači drugi duge slovke dvě Dvobroj gdě genitiv glagoljah glagolji glasnik glâva hèrvatski iliti imaju imena imennih imperativ indicativa infinitiva izgovara izgovara-se izgovaraju izgovoriti jak težki Jednobroj kad-se kadšto kako-se koje-se koren krajih kupovao medju město može-se mužki mužkoga spola mužkom način naglasak naglasku nego-li nego-se neima někoji nemože něšto običnije OPTATIV osim osoba osobe oštri ovdě padežih padežu pak-se pako panj participij Pazi Perf pèrvi pèrvotnih Praes pričestje pridavnici pridavnika prislov rěč rěči rěčih Sadanje sadanjega sám samostavnika sklonitbe slab težki slovakah slovci slovke Slovnica složeni služi spol spolu suglasnici suglasnik svèršetka svèršuje što-je štokavski tretji tvorke umetkom uvěk veli-se vèrste veznici Viš višebroj vrěme zaimena zavinuti znače ženskoga spola