Pjesme Marka Marulića, Svesci 1-28

Naslovnica
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1869 - Broj stranica: 351
 

Što ljudi govore - Napišite recenziju

Na uobičajenim mjestima nismo pronašli nikakve recenzije.

Odabrane stranice

Ostala izdanja - Prikaži sve

Uobičajeni izrazi i fraze

Popularni odlomci

Stranica 130 - Qui simulat verbis nee corde est fidus amicus, tu quoque fac simules : sic ars deluditur arte. 27. Noli homines blando nimium sermone probare: fistula dulce canit, volucrem dum decipit auceps.
Stranica 149 - Quam primum rapienda tibi est occasio prona, ne rursus quaeras iam quae neglexeris ante. 46. Morte repentina noli gaudere malorum : felices obeunt quorum sine crimine vita est.
Stranica 134 - Quid deus intendat, noli perquirere sorte : quid statuat de te, sine te deliberat ille.
Stranica 245 - Nastupaju na nas, a nas je strah ubil; jur puk tvoj gine vas, a ti si odstupil. Oni nas tiraju, vežu, biju, deru, za te se ne haju, ni za tvoju veru, složiti pod noge ku su odlučili; 35 moćju sile mnoge svih su jur sključili. Li kako no plani i, kad pada u gori, ostane crn kami, i brez listja bori, inako t' ne ostaju gradi tere mista, ka no opušćaju, plinujuć sva lita.
Stranica 142 - Despice divitias, si vis animo esse beatus ; quas qui suspiciunt, mendicant semper avari.
Stranica 135 - Nec te collaudes nee te culpaveris ipse ; hoc faciunt stulti, quos gloria vexat inanis. 17. Utere quaesitis modice : cum sumptus abundat, labitur exiguo quod partum est tempore longo. 18. Insipiens esto, cum tempus postulat aut res : stultitiam simulare loco, prudentia summa est.
Stranica 142 - Cum sis incautus nec rem ratione gubernes. Noli Fortunam, quae non est, dicere caecam.
Stranica 46 - Kad spusti udice ter zadije ribu, 65 i stežuć tunjice, mahne gori šibu ribar i potribu ima jur dat ju van, radostan, da hlibu smok mu je pripravan : tako, kad osnovan jur misli svoje teg...
Stranica lxxxiii - Evo bo historiju tuj svedoh u versih, po običaju naših začinjavac, i jošće po zakonu onih starih poet kim ni zadovoljno počitati kako je dilo prošlo, da mnoge načine opkladaju, neka je vičnije onim ki budu čtiti, naslidujuči umitelnu sredbu raskošna kuhača ki na gospockoj trpezi ne klade listo varene ali pečene jistvine, da k tomu pridaje saprana i paprana i inih tacih stvari, da slaje bude onim ki su prišli blagovati.
Stranica xliv - Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti svake bog nadili obilno milosti,' gospodom uresi, zakonmi i pravdom, razlicim uzvisi imanjem i blagom, svuda ga jes...

Bibliografski podaci