Hrvatska smotra za politiku, književnost, znanost, umjetnost i kritiku, Knj.1

Naslovnica
Tisak Prve hrvatske radničke tiskare, 1906
 

Odabrane stranice

Ostala izdanja - Prikaži sve

Uobičajeni izrazi i fraze

Popularni odlomci

Stranica 128 - HERBST DER du die Wälder färbst, Sonniger, milder Herbst, Schöner als Rosenblühn Dünkt mir dein sanftes Glühn. Nimmermehr Sturm und Drang, Nimmermehr Sehnsuchtsklang ; Leise nur atmest du Tiefer Erfüllung Ruh'.
Stranica 129 - Für immer nun bleib' ich der Deine, ob du auch nie mich vermißt, hältst du mich liebend doch fest. Singen will ich ein Lied dir noch als treuster der Söhne — und wo die Wiege mir stand, find
Stranica 163 - Mallarme je taman, jer traži savršen izraz simbolske lapidarnosti, dok je Ćurčin konfuzan, jer kao naivan stilista jamačno misli, da je konfuzan stil najbolje sredstvo za sugestiju zagonetnih duševnih stanja. Obožavalac forme, ja ne cijenim mnogo »slobodnih stihova« i smatram ih prozom, visokom prozom, dabogme. Dok u pravilnosti stiha ima mjesta samo ono — kako zgodno primjećuje Shellev — što se ne da izraziti prozom, ima izvanrednih tema, koje se mogu najbolje izraziti jedino ritmom...
Stranica 307 - Obzirom na to, da su kraljevine Hrvatska i Slavonija politički narod, imajući posebni svoj teritorij iu pogledu nutarnjih svojih poslova vlastito zakonodavstvo i autonomnu vladu ustanovljuje se nadalje, da se zastupnici istih kraljevina tako na zajedničkom saboru kao iu delegaciji mogu služiti jezikom hrvatskim.
Stranica 164 - slovo — olovo" je nepravilna rima. Da se odviáe ne udaljim, uzmimo na primjer Kranjcevica i Nazora, inaée izvrsne pjesnike, u posljednjem Savremeniku. Prvi srioe: „Ijube — golube", „mati — lopati", a drugi: „crne — liburne", „rogovi — plovi", „trozubu — rubu", „ponora — sumpora
Stranica 117 - spazi — dolazi«, »javorgrane a prestane«, »mila — zavolila«, »zovi — cjelovi«, »miriše — izdiše«. Naši lirici nikako ne će da utuve, da se samo riječi istog akcenta, ili barem naglaska na istoj slovci mogu rimovati i da je narodna pjesma za srok slab učitelj, jer je većinom bez njega, jer se pjeva i ne recituje, jer je ritmu melodije često žrtvovan ritam akcenta. Osnovno je pravilo naše umjetne...
Stranica 302 - Pokažimo, da imamo vlastiti svoj jezik, sposoban i dostojan svake kulture. Uzmimo ga za svoj poslovni jezik, pa nastojmo, da ga uvedemo u znanost, kako su netom učinili Madžari. Vjerujte mi, time ćemo najbolje odgovoriti na njihov nasilni zahtjev, da kod nas uvedu svoj jezik.
Stranica 14 - I za to njegova djela ne podnose savremene kritike. Ta vec prvi zahtjev, sto ga kritika na umjetnika stavlja, da daje u djelima sebe — nije izpunio a nije ni mogao izpuniti Tomic.
Stranica 294 - Tmina postaje oko njih sve guaca ¡ kao crni val navaljuje na vatru, a vatra je pohlepno guta i nadvladujuc je, práti iskrama i draSka je palucastim objesnim fivim plamenom" . . . „Na drugom mjestu pucali bi veselo zeleni grmovi, kao da se vesele svojoj naprasitoj propasti.
Stranica 117 - mila — zavolila«, »zovi — cjelovi«, »miriše — izdiše«. Naši lirici nikako neće da utuve da se samo riječi istog akcenta ili barem naglaska na istoj slovci mogu rimovati i da je narodna pjesma za srok slab učitelj, jer je većinom bez njega, jer se pjeva i ne recituje, jer je ritmu melodije često žrtvovan ritam akcenta. Osnovno je pravilo naše umjetne verzifikacije da se ritam ne žrtvuje rimi (i obratno) i da se ne rimuju samo riječi istog materijalnog, kvantitativnog, već i...

Bibliografski podaci